Dubrovački kolač

Ima nekih rije?i koje mi iz ovog ili onog razloga jednostavno ne leže (nekad i nema razloga, npr. rije? „trbuh“ jednostavno smatram glupom, bez ikakvog argumenta). Ili loše zvu?e, ili meni imaju neku negativnu konotaciju ili su ružne ili pomalo selja?ke.  Me?u onima koje su mi se zamjerile svakako su „ma?eha“ i „o?uh“ – dvije rije?i koje meni jednostavno zvu?e užasno. Da ih bar zamijene nekim drugima i dobro?udnijima.  Vjerujem da moja averzija prema njima seže još u vrijeme kad sam ?itala bajke i kad su ma?ehe i o?usi [btw, množina zvu?i još gore] redovito bili neki grozni likovi koji su maltretirali nesretnu dje?icu i na kraju završavali kobno (pravo im budi).

A prava je šteta što nema bolje rije?i jer sam ustvari išla napisati kako moj o?uh ima jednu veliku vrlinu (pa mi je usput po tko zna koji put ta rije? zazvu?ala grozno) – dao bi vam sve na ovom svijetu. Jedan je od onih koje ne mogu zamisliti da bi zadržali nešto za sebe, a ne bi s nekim podijelili – radilo se o hrani ili bilo ?emu drugome. Nekad se on malo i zanese pa kad se iz Dubrovnika vra?am u Zagreb i poželim sa sobom ponijeti koji neprskani limun ili ljutu naran?u ili gran?icu ruzmarina, na stolu me do?eka po vre?ica jednog i drugog, a na potezu od njegovog radnog mjesta do doma nastrada svaki grm ružmarina na koji nai?e. Da me službenici na check-inu ionako ne gledaju poprijeko zbog mojih kofera koji grani?e s pokretnim ugradbenim ormarima [oksimoron namjeran], ponijela bih ja sve to sa sobom, ali ovako se ipak ograni?im na pokoji limun i naran?u i na jednu vre?icu ruzmarina.

Tako sam prije desetak dana sa sobom u Zagreb donijela nekoliko ljutih narana?a. Nisam baš imala jasnu ideju što s njima, ali htjela sam ih ipak uzeti, tek toliko. Onda sam vidjela da ?e, ne poduzmem li nešto, naran?e propasti pa me usred najnemogu?ijeg trenutka kad su me ?ekala dva prijevoda i još neki poslovi koji su nemilosrdni kad je vrijeme u pitanju, uhvatila silna inspiracija za kuhanje i sinula mi je ideja. Kola? kojemu ?e leitmotiv biti Dubrovnik. Naravno, prijevodi su odmah postali manje hitni i ovi poslovi puno manje bitni i ja sam se zaputila pravac u kuhinju. Rezultat mog mu?kanja bio je vrlo zadovoljavaju?i i s užitkom sam ga tamanila ovih dana. (zamotan u prozirnu foliju kola? može izdržati tri do ?etiri dana)

Ako se pitate gdje na?i ljute naran?e, možete ih zamijeniti i obi?nima, a ako nemate neprskane, onda presko?ite korak kuhanja u kori. Isto tako, ako nemate rozulin za pravljenje sirupa, vrlo dobra (i provjerena) zamjena za sirup jest med blagog okusa, kao što je npr. bagremov.

  • 400 g ljutih narana?a
  • 3 jaja
  • 200 g sme?eg še?era
  • 150 g rastopljenog maslaca
  • 1 burbon vanilija
  • 100 g mljevenih badema
  • 30 g škrobnog brašna
  • 100 g glatkog brašna
  • prstohvat soli
  • ½ žli?ice sode bikarbone

Za sirup (dovoljno za 4 do 5 šnita kola?a):

  • 4 žlice rozulina (likera od ruže)
  • 3-4 žlice še?era
  • malo še?er vanilije


  1. Neoguljene ljute naran?e stavite u kipu?u vodu i kuhajte sve dok ne omekšaju (cca 30 min).
  2. Izvadite ih, pustite da se ohlade, odstranite koru, izvadite koštice i 200 g sameljite u blenderu (po želji možete ostaviti i malo kore, recimo od pola naran?e pa sve zajedno samljeti).
  3. Kalup za pe?enje kruha dužine 20 cm obložite papirom za pe?enje i ugrijte pe?nicu na 180°C.
  4. Pomiješajte dobivenu kašicu, jaja, še?er, maslac i še?er vaniliju.
  5. U drugoj zdjeli pomiješajte suhe sastojke pa ih dodajte u gornju smjesu.
  6. Izlijte u kalup i pecite cca 50 min. Provjerite nožem je li pe?eno (ako nož zabodete u kola? i na njemu nema ljepljivih tragova smjese, kola? je pe?en).
  7. Pustite kola? da se ohladi, a prije posluživanja pripremite topli sirup za prelijevanje: pomiješajte rozulin, še?er i še?er vaniliju i kuhajte na laganoj vatri dok se še?er ne rastopi i dok se sirup malo ne zgusne.
  8. Poslužite uz ?aj narezano na šnite i prelijte još toplim preljevom.

Verzija za ispis

0 Comments

  1. Cranberrie

    mmmmmmmmmm… već vidim da je ovo nešto za mog mužića…
    usput – udavio se u bademima i lješnjacima – morala sam sakrit preostali mali dio 😀

  2. Slažem se da su to ružne riječi ali ne mora značiti. I meni je moja maćeha bila dobra (zamisli iz Dubrovnika je) a brata kojega mi je ona rodila ne bih dala za ništa na svijetu!
    Kolač mi djeluje vrlo zanimljivo! Hm, ljute naranče:)

    • ma neee… ja sam samo govorila o tome kako su rijeci bezveze, a macehe i ocusi znaju biti divni ljudi, znam ja iz prve ruke 🙂

  3. Ivana

    baš sladak post u ovaj kasni sat. I inspirativan ;-), iako neću baš sad ići peći kolače, voda mi je krenula na usta 😉 Nego, u stvari htjedoh se nadovezati na ove “čudne” riječi. Jedna od takvih na koju ja redovito okidam od smijeha je krava – iz nekog čudnog razloga, ta mi je riječ urnebesno smiješna. Eto, večeras (noćas) neću o ružnima ;-)) Imaj se dobro, a kolač ću nastojati isprobati prvom prilikom jer baš takve volim!

    • krava? e vidis meni je ta sasvim neutralna, ali u svakom slucaju rijeci koje izazivaju osmijeh su ultrapozeljne u svakom zivotu 🙂 mene u zadnje vrijeme nasmijava “vrč”…

  4. Snasha

    Da se maćeha i očuh bilo kako drugačije zovu, opet bi nastale konotacije kao za ove dvije riječi. Što zbog bajki, a što zbog same činjenice da to nisu pravi roditelji.

    A što se trbuha tiče, meni je puno gore kad čujem drob, ja sam iz Slavonije i kod nas se riječ drob koristi u sasvim drugom smislu.

    Kad već pišemo o riječima, ja bih voljela da u hrvatskom jeziku postoji jedna riječ za braću i sestre, kao ‘siblings’ u engleskom ili ‘Geschwister’ u njemačkom.

    A sad komentar za kolač: nikad nisam probala gorke naranče, ali vjerujem da su ukusne kad ih ti pripremiš.

    • ne slazem se bas sasvim, nekad ti roditelji koji nisu “pravi” u bioloskom smislu znaju biti puno bolji i vazniji od “pravih” tako da, sto se mene osobno tice, nije stvar u konceptu nego bas u samoj rijeci.

      a slazem se da nedostaje “siblings” kao i “grandparents”… morat cemo se pozaliti HAZU…

  5. Ajme, prvo pomislih “evo ga, pain d’épices!” :))), ali nije, nego je ovo još bolje! Znaš, jednom prilikom sam napravila sličan kolač iz nekog tal. časopisa, trebalo je skuhat neprskane klementine, pa ih smiksat s bademima, jajima i šećerom i sve stavit peć. Iskreno, nije mi se baš svidio kad se spekao, premekane mljackave i skoro pa se raspadao, mislim da sam možda dodala ipak gustina iili brašna bilo bi bolje. Svakako, naranče obožavam, i slatke i ljute i crvene i svim mogućim slatkim i slanim kombinacijama tako da ovo radim ubrzo. Lijepe čiste fotke, lajkam. 🙂

    • ma fotke nisu nista prema onoj tvojoj od jucer, a sto se samog kolaca tice, polazisna tocka mi jest bilo nesto toga tipa, ali sam u procesu dosta toga izmijenila jer mi nije ulijevalo povjerenje.

  6. dubravka

    i tebi i ujki saljem veliki poljubac:-)

  7. super post, s nestrpljenjem iščekujem svaki tvoj 🙂
    Ovaj kolač mi djeluje totalno sočno i beskrajno mirisno, jako mi se sviđa recept

  8. drago mi je da su vam dobro sjeli! 🙂 stavit cu uskoro recept na blog pa ih peci mladenu, fotkala sam ih jucer tako da moze za koji dan

  9. ma i ja ocuha najcesce zovem “mamin muz”, ali me onda nekad blijedo gledaju pa pitaju: “milis ocuh?”, a ta me rijec tao nervira.

  10. nela

    poočim! Zvuči mi lipo kao i “pobratim”. Nešto kao nije mi brat, ali je više od prijatelja. A poočim je kao- mamin i MOJ IZBOR.

  11. Deni

    Ovo super izgleda i spremam se isprobati ali imam pitanja: zašto se naranče moraju kuhati u kori ako su nešpricane?znači da su špricane,onda se ne kuhaju prije? ne bi li trebalo biti obrnuto? i gore piše 400 g naranče,to su 2 naranče kod mene…
    piše da se 200 g samelje u blenderu a sa drugih 200 g, što ??

    • Oprosti što malo kasnim s odgovorom:
      Kuhaju se da malo omekšaju (a ovdje špricane ne dolaze u obzir), a u kolaču se koristi 200 g pulpe i po želji dio kore. Ostatak kore baciš.

  12. Deni

    E da,i sve najbolje u novoj 2012.godini….

Leave a Comment