Varivo od etimologije

Cijeli ovaj blog posvećen je jednoj od mojih ljubavi, tj. kuhanju. Nekad vam pričam i o nekim drugim ljubavima (uglavnom u vidu živih bića), a danas je na red došao spoj moje prve i druge ljubavi u neživom obliku – jezika i kuhanja, tj. hrane.

Jezik nije samo spoj nekih tamo dosadnih gramatičkih pravila i nepreglednih popisa riječi koje treba naučiti. On ima svoju dušu, ponaša se na određeni način, neke stvari voli, neke ne voli, nešto prihvaća, nešto ne, ali nadasve: ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost.

O sadašnjosti ili ne razmišljamo ili vodimo žučne polemike (greška ili grješka pitanje je sad?!). Budućnost nam tu i tamo padne na pamet kad vidimo da neke nama drage riječi ili izrazi pomalo padaju u zaborav ili kad starije generacije shvate da više ne mogu pohvatati konce u razgovorima mlađih naraštaja. Prošlost nam, s druge strane, često zna biti smiješna ili nerazumljiva sa svojim starim pravopisnim pravilima ili drugačijim značenjima koja su se pridavala riječima koje u drugom smislu koristimo i danas – npr. pridjev trudan koji je prije imao značenje „koji je obuzet umorom; utruđen, umoran“ (definicija s www.hjp.srce.hr)

Ali osim takvih stvari, nešto dalja jezična povijest krije prava iznenađenja (barem za mene, možda će vas ostaviti ravnodušnima). Njih proučava etimologija, grana znanosti o jeziku koja se bavi podrijetlom riječi. Jeste li znali da riječ „šampon“ potječe od hindskog „čampu“ koje je u engleskom dalo „shampoo“ pa u njemačkom „Schampon“ i naposlijetku u hrvatskom „šampon“? Znači da su sve one police u DM-u i Kozmu i sličnim mjestima pune zbućkanih kemijskih pripravaka koji ime vuku s dalekog Indijskog potkontinenta!

Vratimo se sad hrani. čitajući neki dan Atlas jezika*, naišla sam na zanimljiv dio s naslovom „Gastronomske posuđenice“. Evo dakle, najzanimljivijih podataka (odnose se uglavnom na engleske riječi pa ću u zagrade staviti prijevod ukoliko je u hrvatskom uobičajen):

Južna Amerika
– BARBECUE (roštilj), MAIZE(kukuruz), POTATO(krumpir, patata) dolaze iz južnoameričkog jezika taino
– AVOCADO (avokado), GUACAMOLE, TOMATO (rajčica), COCOA (kakao), CHOCOLATE (čokolada) dolaze iz jezika nahuatl
– TAPIOCA (tapioka) – iz jezika zupi preko portugalskog

krumpir (patata) – iz južnoameričkog jezika taino

Europa
– PICKLE (kiseli krastavac) – iz nizozemskog
– ALMOND (badem) – iz grčkog preko latinskog i francuskog
– WHISKY – iz gaelskog u kojem znači „voda“
– VODKA (votka) – iz ruskog u kojem znači „vodica“

Afrika
– BANANA – iz jezika volof

Bliski istok
– JASMINE (jasmin), SPINACH (špinat) – iz perzijskog preko arapskog
– PISTACHIO (pistacio) – iz perzijskog preko grčkog
– ALKOHOL, ARTIČOKA, ŠAFRAN. ŠERBET – iz arapskog
– KAVA – iz arapskog preko turskog
– KAVIJAR – iz turskog
– CINNAMON (cimet) – iz hebrejskog
– ENDIVE (endivija) – iz egipatskog preko grčkog

Indija
– CURRY – iz tamilskog
– MANGO – iz tamilskog preko malajskog i portugalskog
– ORANGE (naranča) – iz sanskrta preko perzijskog, arapskog i španjolskog
– SUGAR (šećer) – iz sanskrta preko perzijskog i arapskog

Evo još jedan citat:

Za riječ „hamburger“ (njemački „kobasica“, od Hamburg) pogrešno se smatra da je sastavljena od „ham“ i „burger“ pa se stoga kombinira i kao „cheeseburger“.

Vjerojatno sam većinu vas malo udavila cijelom ovom pričom, ali pretrpite malo (nekako se potajno nadam da će se pronaći bar jedna osoba kojoj će ovo biti zanimljivo koliko i meni). U petak će zato svi razočarani doći na svoje, vraćam se redovnoj izrazito „receptno-orijentiranoj“ tematici. Dotada, pozdrav svima

p.s.
ako ste pročitavši naslov pomislili da je etimologija neka vrsta povrća ili mahunarke (nešto srodno endiviji možda?), nadam se da su sada stvari jasnije

* Comrie, B. et al (2004). Atlas jezika. Varaždin: Stanek d.o.o.