O raznim vrstama gladi i ukusnim dijetnim receptima (njih četiri)

Glad broj 1: glad za priganim jajima.

Dogodi se tako da usred finog restorana punog kojekakvih tartara, raviola, svježe ribe i zasitnih kolača, dotjeranih ljudi i zvukova jazz obrada poželiš jednostavno prigano jaje. Negdje između poliranja dvije čaše za likere  [koje jedva čekaš zamijeniti drugima, ali nigdje naći prikladne i kojima prst moraš pažljivo uvući sve do dna onog bubnja da ne bi ostale one glupe crte od vode] i navirivanja u knjigu rezervacija nos iz smjera kuhinje uhvati dašak nečega što te podsjeti na tavu s dva netom prigana jaja koja te gledaju kao dva nasmijana oka. Halucinacije uzrokovane nedostatkom vlastite kuhinje u kojoj bi čovjek s mirom mogao napraviti sendvič ili prigati jaja ne traju srećom dugo, ali i to kratko je dovoljno da propitaš vlastitu lucidnost. I čim to učiniš, shvatiš da je žudnja za jednostavnim stvarima najnormalnija na svijetu i da je krajnje vrijeme da počneš obilaziti susjede da ti daju pristanak za građevinske radove potrebne za kuhinju.

Glad broj 2: glad glave.

Ostale želje manje se tiču želuca i priganih jaja koja se smiju, a više glave. Nakon suludog perioda (a koliko je točno sulud bio shvatila sam tek sad kad stvari dolaze na svoje) u kojem nije bilo šanse pogledati film, pročitati knjigu ili uopće razmišljati o kakvom online tečaju ili drugom intelektualnom nastojanju sad sam ogladnjela za knjigama, francuskim filmovima i raznim autodidaktičkim sajtovima. Knjige gutam kao Amerikanci kikiriki maslac, a kod filmova je izbor pao na maraton svega što je Audrey Tautou ikad snimila. Casse-tête chinois preporučam za lagano popodnevno opuštanje, a Thérèse Desqueyroux za dane kad ste feministički nastrojeni. Samoukost je zasad ograničena na neke foto tutoriale.

Glad broj 3: glad za informacijama o knjizi (tj. čista kurioština)

Za razliku od knjiga, ono za čim pak ni najmanje ne žudim jest knjigovodstvo (svetogrđe je da u sebi uopće sadrži riječ knjiga). Vrlo naivno u duhu parole ‘Ma sve se to može’ mislila sam da je kod pisanja knjige najteži dio – napisati knjigu. I živjela sam u tom uvjerenju sve dok tu istu knjigu nije trebalo srediti s knjigovodstvene strane. Primke, kalkulacije, stope PDV-a, međuskladišnice, veleprodajne i maloprodajne jedinice, otpremnice, ponude, rabati, OIB-ovi i računi. E, to je ono za čim nisam gladna i živo me boli đon za sve te brojke i papire. Ali našu državu ne boli pa se eto i time treba pozabaviti, a mene zapravo jedino zanima kamo te knjige putuju. Tu mi jako fali neposrednost weba i bloga na kojem odmah imam povratnu informaciju. Za neke knjige znam gdje su – Pula, Osijek, Zagreb, Split, Kastav, Rijeka, New York, Njemačka, Hong Kong, Madrid, Moskva, Australija – polako ali sigurno knjižice putuju. A za druge se još nekako nadam da će se javiti mailom i reći da su sretno doputovale. Najbolja stvar od svega je da je baba postala celebrity – zaustavila ju je jedna žena neki dan na putu i pitala je li ona ‘grandmother from the cookbook’.  I to kakva grandmother! ?

Glad broj 4: kad si na dijeti

Trenutačno nisam jer eto #nedamise (vidim da je to postao polularan hashtag pa rekoh da i ja budem malo moderna), ali onda kad jesam naravno da je jedino što želim – jesti. I usprkos općem uvjerenju, kad si na dijeti, ne moraš živjeti od posnog sira i zobenih mekinja. Možeš jesti i souffle. Porquoi pas? Bitno je samo da strpljivo (i savjesno tj. bez zabušavanja) brojiš kalorije i ne prelaziš dnevni limit koji si zadaš. Idealna metoda za sve nas kojima je pomisao na strogo propisanu dijetu ravna vizijama apokalipse. A zašto vam sve to sad pišem kad sam okružena već spomenutim tartarima, raviolima, svježom ribom i zasitnim kolačima? (btw, ravioli su od kakaa, punjeni mermeladom od ljute naranče i posluženi s pačjim prsima u hladnom umaku od vanilije) Pa eto zato jer mislim da sam vam nešto dužna. Uz restoran i knjigu i sve živo o čemu sam pisala u zadnje vrijeme ostali ste prikraćeni za ono zbog čega ste u nekom trenutku ovamo i došli – recept.

Da se pošteno iskupim, evo kolekcija  od četiri dijetna recepta s izračunatom kalorijskom vrijednošću – svi su bili dio editoriala koje sam ove zime,u 2. mjesecu poznatom i kao sezona karnevala i izgladnjivanja, snimala za dubrovački prilog Moskar. Ukusni su i lagani i bez obzira na to što sam ih ovdje deklarirala kao niskokalorijske, ništa vas ne priječi da ih uključite u standardni repertoar jer su daleko od bljutave hrane koju obično vezujemo uz dijete.

Da imam kuhinju, vjerojatno bih si ih pripremila u ove vruće ljetne dane. Ili bih možda poslušala ćejf i napravila ona prigana jaja.

Ražnjići od piletine i karfiola

(Ako vam se ne da nabadati meso i karfiol na ražnjiće, jednostavno ih stavite na pleh i stavite u pećnicu.)

Za 12 ražnjića (6 osoba; 160 kcal po osobi)

Za marinadu:

• 90 ml suhog bijelog vina
• 90 ml umaka od soje
• 1 žlica smeđeg šećera
• svježe mljeveni crni papar
• 2 zdrobljena češnja češnjaka
• prst svježeg đumbira (nariban)

Za piletinu i povrće:

• 600 g pilećih prsa, narezanih na kockice
• glavica karfiola
• 1 srednji ljubičasti luk

1. Pomiješajte u lončiću sve sastojke za marinadu i pustite da provri. Kuhajte na laganoj vatri dok pola ne ishlapi. Prelijte marinadu u posudu pa u nju rasporedite piletinu. Karfiol razdvojite na komade, a luk narežite na četvrtine pa i njih dodajte u marinadu. Ostavite barem pola sata.
2. Zagrijte pećnicu na 200°C i obložite pleh papirom za pečenje. Nanižite piletinu, karfiol i luk na štapiće pa ih složite na pleh. Prelijte ostatkom marinade i pecite 30 do 35 minuta.

Pire od graška

Ovo je u ne-light verziji najbolje napraviti s mascarponeom (kako to radi Nigella Lawson koja nikad ne brine za kalorije), ali sasvim fino funkcionira i s grčkim jogurtom. Idealan je prilog lososu s grila.

Za 3 osobe (140 kcal po osobi)

• 450 g zaleđenog graška
• 1 velika žlica grčkog jogurta
• 1 češanj češnjaka
• sol
• svježe mljeveni crni papar

1. Skuhajte smrznuti grašak prema uputama na pakiranju. Stavite ga u blender i miksajte dok ne dobijete pire. Dodajte malo grčkog jogurta. Prostisnite jedan češanj češnjaka pa umiješajte i njega.
2. Posolite i popaprite po ukusu.

Salata od slanutka i feta sira

Za četiri osobe (160 kcal po osobi)

• 1 luk
• 2 češnja češnjaka
• 1 žlica maslinova ulja
• 1 svežanj peršina
• 300 g kuhanog slanutka ili slanutka iz konzerve
• 50 g feta sira
• sok pola limuna
• prstohvat mljevenog čilija
• sol i papar

1. Sitno nasjeckajte luk i češnjak. U tavi ugrijte maslinovo ulje pa zažutite luk, dodajte češnjak i držite na vatri još minutu-dvije. Maknite s vatre i pustite da se ohladi.
2. Sitno nasjeckajte peršin pa ga pomiješajte sa slanutkom. Zdrobite i feta sir po vrhu pa dodajte proprženi luk, limunov sok, čili, sol i papar. Dobro promiješajte.

Soufflé od grčkog jogurta

Za šest osoba (95 kcal po osobi)

• 150 g grčkog jogurta
• 3 žumanjka
• 3 žlice brašna
• prstohvat soli
• 1 vanilin šećer

• 3 bjelanjka
• 50 g šećera
• prstohvat praška za pecivo

1. Ugrijte pećnicu na 180°C i premažite keramičke posudice maslacem.
2. U zdjeli pomiješajte jogurt, žumanjke, brašno, sol i vaniliju. U drugoj zdjeli tucite bjelanjke dok ne dobijete čvrsti snijeg, zatim postupno dodavajte šećer i prašak za pecivo.
3. U mješavinu s jogurtom prvo dodajte 1/3 tučenih bjelanjaka i miješajte dok ne bude jednolično. Zatim vrlo pažlivo dodajte i ostatak bjelanjaka pazeći da ne splasnu.
4. Ulijte smjesu u zdjelice, stavite zdjelice na pleh i pecite 15-ak min, dok ne porumene na rubovima. Za puni dojam, poslužite odmah jer će soufflé vrlo brzo splasnuti, ali ako i ne stignete s njim do stola prije nego što splasne, bez brige, i dalje je jednako ukusan.