Istanbul No. 2 – Palače i tome slično + hummus od bundeve

Svaku slobodnu sekundu razmišljam o jednom projekti?u pa iako vam se ?ini da se na blogu ništa ne doga?a, na tom je polju ipak aktivno. Me?utim, s obirom na to da vi ne živite u mojoj glavi, bio bi red da i s vama štogod podijelim. Dakle, rekla sam vam ve? da je naše putovanje u Istanbul bilo prili?no kratko i intenzivno, ali da smo ipak uspjele obi?i dosta toga.

O restoranima sam vas informirala, a danas ?u o nekoliko mjesta koja nikako ne smijete zaobi?i kad oti?ete u taj grad o kojem sanja sva populacija koja gleda Sulejmana Veli?anstvenog. Ja nisam uspjela izdržati ni jednu epizodu pa sam malo bila lišena te strane uzbu?enja, ali i bez toga mislim da je Istanbul svakako grad koji se isplati vidjeti.

Ako vam je vrijeme ograni?eno, kao što je to bio slu?aj s nama, jako ?e vam se svidjeti ?injenica da je nekoliko najrazvikanijih spomenika smješteno u starom dijelu grada Sultanahmetu i sve su jedna tik do druge. Kao i uvijek, uputno je krenuti iz ranijeg jutra prije nego što se i ostatak turista odlu?i probuditi. U Istanbulu vam to zbog one jednosatne razlike u vremenu pada još i malo teže ?

Mi smo krenule od Cisterne bazilike/Potopljene pala?e (tur. Yerebatan Saray?) (ulaz cca 15 TL). Po prijatelji?inoj preporuci, otišle smo onamo odmah ujutro, prije spomenutih horda i – omg – prvi put u životu dogodilo mi se da sam pred turisti?ku atrakciju stigla pet minuta prije njezina otvaranja (kao što vidite, jako sam ponosna na tu ?injenicu). To je zapravo cisterna koju je izgradio car Justinijan u 6. stolje?u (dakle, stara je 1.400 + kusur godina!). Dobro, nije ju baš on izgradio. Ako ?emo baš precizno, zaposlio je cca 7000 robova da to u?ine umjesto njega. Cisterna se nalazi tik do Aja Sofije (150 m zra?ne udaljenosti), a u vrijeme kad je nastala, u nju je moglo stati 100.000 tona vode koja se akvaduktom dopremala iz Beogradske šume, 19 km sjeverno od Istanbula. Možda ?ete prepoznati i mjesto iz Jamesa Bonda From Russia With Love. (Pronašla sam samo talijansku verziju scene, ali danas smo ionako multikulturalni). U filmu 007 Sean Connery tu veslaju?i sve u šesnaest špijunira rusku ambasadu koja je zapravo u ?etrvri Beyoglu, na sasvim drugom kraju grada, ali koga briga za te sitnice?

Što tu ?ovjek (žena) zapravo vidi? Šumu stupova me?u kojima se možete prošetati po drvenoj konstrukciji. Zvuk vode vrlo je tih, a sve je osvijetljeno naran?astom svjetloš?u. Malo spooky. Najzanimljivije su dvije ogromne isklesane Meduzine glave koje služe kao potporanj dvama stupovima. Idealno mjesto za turisti?ke fotke (i to mutne ako zaboravite podesiti aparat ? ).

 

 

Kad opet izronite na danje svjetlo, nije se loše prošetati do Aja Sofije (tur. Ayasofya) kad je ve? tako blizu (ulaz: 25 TL). Za detaljnije informacije obratite se Googleu, udžbeniku ili bivšoj profesorici iz povijesti. Ja ?u vam samo re?i da je Aja Sofija tako?er djelo robova cara Justinijana (dakle, isto je 1400 g. stara). Prvotno je bila katedrala, pretrpjela je svakakve havarije zbog ikonoklasti?kih bockanja i zbog toga su je ogoljeli od brojnih mozaika, a zadnja je misa u njoj održana u 15.st. Onda do?oše Turci koji su je pretvorili u džamiju, ali nisu dirali ono mozaika što je ostalo, samo su je prilagodili svojim potrebama. Pred vratima ?e vas za rukav vu?i vodi?i koji nude svoje usluge. Mi nismo, ali s obzirom na dugu i zanimljivu povijest tog mjesta, možda bi bilo zanimljivo poslušati pri?u dok se šetate naokolo.

 

 

Odmah preko puta Aja Sofije – Plava džamija tur. Sultanahmet Camii (ulaz besplatan). Ako se pitate zašto plava – plava je iznutra zbog plo?ica iz Iznika.  Svodovi opto?eni plo?icama s plavim dekoracijama apsolutno su prekrasni. Meni osobno najljepša od svega što smo vidjele. Budu?i da je to i dalje mjesto za molitvu, žene moraju pokriti kosu (vidite kako smo Rea i ja odabrale prikladne uzorke – bez prethodnog dogovora ?).

Isto tako, morate skinuti cipele koje onda nosite naokolo sa sobom u plasti?noj vre?ici koju vam daju. To ne uzrokuje pretjeran atak na dišne puteve, ali ipak osjetite prili?nu razliku kad iza?ete na svježi zrak. Plava džamija nastala je u 17. stolje?u, a zanimljivo je što ima šest minareta, jednako kao i džamija u Meki, što se smatralo malo pretencioznim od strane sultana Ahmeda I. koji ju je dao izgraditi. Ima jedna legenda vezana uz to: sultan je navodno htio zlatne minarete (altin), a ne šest minareta (alti). Nije mi baš jasno kako bi netko previdio da mu se pred nosom gradi cijeli jedan minaret, ali nek’im bude. Legende su ionako uvijek nazabavniji dio tih turisti?kih objašnjenja. Kao uostalom i ljudi odjeveni u nošnje/kostime za maškare (?isto sumnjam da su Turci nosili fluorescentne košulje koliko god im osebujna tradicija bila).
Tabanamo dalje. Ve? umorne, izgladnjele i poprili?no kulturno uzdignute. Destinacija: Pala?a Topkapi. Romana u elementu. Topkapi je najposje?enija atrakcija u Istanbulu – gradnja pala?e po?ela je u 16. stolje?u, a u njoj su živjeli sultani sve do 19. stolje?a kad je sultan preselio u pala?u Dolmabahçe. Meni se ova pala?a jako svi?a, mjestimice (naglasak na mjestimice) je baš minimalisti?ka, a opet vrlo elegantna. I ooogromna. Na podru?ju pala?e nalazila se kova?nica, riznica te harem. (mene cijela ta pri?a s haremom i pet milijuna žena na jednog muškarca jako nervira pa mi taj dio nije baš bio povod za ushit). Predmete iz riznice ne smijete fotografirati, ali jako je zanimljivo vidjeti svu tu raskoš. (I set s ?ašicama za rakiju koji se tako prakti?no pospremi u nešto što izigrava knjige). Pripazite da odmah po dolasku kupite odvojenu kartu za harem ako ga želite posjetiti jer je ne možete kupiti ispred pala?e.
Next, please. Pala?a Dolmabahçe. To smo odradile na odvojen dan jer se nalazi nešto dalje. Vrijeme je bilo divno, a imale smo i odli?nog vodi?a po pala?i (pala?u je nemogu?e posjetiti samostalno, bez organizirane pratnje). Izgra?ena je u 19.stolje?u u pokušaju da se Turska malo europeizira. Lijepa, raskošna (tu možete vidjeti preogroman kristalni luster težak 4,5 tone) – ima preko 300 soba i 68 kupaonica od kojih mi nismo vidjele niti jednu jedinu jer su ih baš taj dan ?istili. Domestos u akciji. Fotografiranje strogo zabranjeno. Za tu vam pala?u treba cca 2 h za kompletan obilazak (opet se karte za pala?u i harem kupuju odvojeno). Za moj ukus ve? malo previše europska. Da želim nešto takvo, otišla bih u Versailles.
Od sve te skitnje ?ovjek prili?no ogladni pa ?emo mi i sada malo zamezit. Još sam prije par dana na tržnici vidjela bundeve tako da je možda još uvijek navrijeme da iskoristite ovaj recept. (A možda i nije, u tom ga slu?aju dobro zapamtite za idu?u jesen jer je stvarno odli?an.) Prije mjesec-dva, trebali su nam do?i prijatelji na partiju Pictionaryja, ali u zadnji su ?as javili da ne?e mo?i pa nam je ostala hrpa namazi?a i sli?nih stvari. Nije im dugo trebalo do nestanu. ?
Ovaj recept zapravo uop?e nije turski – isto?nomediteranski je po tome što podsje?a na hummus, ali ništa više od toga. Prili?no je niskokalori?an pa sam ga jela i u vrijeme zloglasne dijete. Me?utim, bundeva kao sastojak uop?e nije strana turskoj kuhinji. Dapa?e, rado je vi?ena na stolovima u obliku deserta zvanog kabak tatlisi, a rije? je o šnitama bundeve kuhanima dok ne omekšaju i ne postanu slatke od sirupa. Tako pripremljene bundeve poslužuju se s kajmakom i orasima. Definitivno tradicija koju bi vrijedilo prigrliti. Mental note za sljede?u jesen.
Osim toga, muškarca ?elave sjajne glave Turci ?e po?astiti epitetom kabak kafa – u (mom) slobodnom prijevodu, to bi bio bundevoglavi.
A da vi ne biste o?elavjeli od ovolike moje pri?e, evo i recepta. Idealan uz krekere.
  • 600 g bundeve (mesa izrezanog na kocke) +sol i papar
  • 2 žlice maslinova ulja
  • 2 glavice pe?enog ?ešnjaka
  • 2 žlice tahinija
  • 1 žlica limunova soka
  • prstohvat ?ilija
  • prstohvat mljevenog kima
  • 2 žlice pinjola
  1. Za?inite bundevu solju paprom i maslinovim uljem pa je pokrivenu aluminijskom folijom pecite 40-ak min na 220°C, dok sasvim ne omekša. Istodobno možete pe?i i ?ešnjak.
  2. Izvadite bundevu i ?ešnjak pa bundevu vratite još 10 min u pe?nicu, ali bez folije kako bi višak teku?ine ispario.
  3. Kad se bundeva ohladi, ubacite je sa svim ostalim sastojcima (osim pinjola) u blender, istisnite i pe?eni ?ešnjak i miksajte dok ne dobijete homogen namaz.
  4. Po okusu dodajte soli, papra i ?ilija, možda još koju kap maslinova ulja i na kraju pospite pinjolima.

 

 

0 Comments

  1. Ribica

    Mmmmmm… Njami..
    Sad bih i ja u Istambul..
    Jel skup? Koliko novčića moram uštedjeti za tri dana boravka tamo?

  2. dalmatiagourmande

    Prekrasne su ti fotografije i toliko toga novog sam naučila jer nikada nisam bila u Istambulu! Dopada mi se ovaj namaz 😀

  3. ana

    Ako se ikad sa recepata i kuhanja prebaciš u turističke vodiče možeš računati da ja idem na sve ture (pa makar dizala i kredit) ako će ti repertoar vođenja biti u stilu ovog teksta…ni ja nisam uspjela izdržat više od 5 min na Sulejmanu pa računaj da ti ja neću kupovat karu za harem kad organiziraš turu :). A u petak sam našla još tikava pa probavam humus kad nabavim tahini-jedva čekam!

Leave a Comment